Nakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora, prošlog tjedna je Europska unija postigla dogovor o zabrani korištenja plastike za jednokratnu upotrebu poput plastičnih tanjura ili slamki, objavilo je austrijsko predsjedništvo EU-a.

Savezna austrijska ministrica za održivost i turizam Elisabeth Köstinger u tvitu je napisala da je dogovor postignut opisujući to "prekretnicom u našim naporima da smanjimo plastični otpad". Okvirni dogovor trebaju službeno potvrditi zemlje članice EU-a i parlament EU i očekuje se da će stupiti na snagu za dvije godine. U svibnju Europska komisija predložila je zabranu niza plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za koje postoje alternative koje nisu od plastike istodobno smanjujući korištenje predmeta poput jednokratnih plastičnih posuda za hranu. 

Više od 80 posto otpada u morima čini plastika, navela je tada komisija. Plastični otpad posebni je problem u svjetskim morima jer se sporo razgrađuje i njegovi tragovi često se pronalaze u životinjskim vrstama poput kornjača, kitova ili ptica kao i u plodovima mora kojima se hrane ljudi. Iz Udruženja plastike i gume pri Hrvatskoj gospodarskoj komori su već prije poručili da podržavaju EU strategiju plastike u kružnom gospodarstvu.

"Industrija plastike je infrastrukturna djelatnost koja u svijetu, Europi pa i u Hrvatskoj bilježi kontinuirani rast. Ova strategija je prilika za razvoj novih tehnologija i povećanje konkurentnosti čitavog sektora", kažu u Udruženju. Konkretno, u Hrvatskoj ovaj segment veže oko 700 tvrtki s 8500 zaposlenih, a samo njihov izvoz je lani iznosio 707 milijuna eura. 

U riječkoj tvrtki Bio-Mi, koja je jedan od europskih lidera u razvoju ekološke bioplastike za što su i od EU-a dobili gotovo šest milijuna eura, kažu da ove EU direktive vide pozitivno jer su one temeljene na znanstvenim činjenicama te su odraz vremena u kojem živimo. 

"Konačno se ozbiljno počinje raditi po pitanju plastike te ova direktiva može potaknuti investicije u istraživanje i razvoj novih materijala i tehnologija koji su "prilagodljiviji" i /ili prigodniji modernom i brzom načinu života. Mislim da je svima dosta konvencionalne odnosno fosilne plastike te da je vrijeme da ozbiljno razmotrimo i alternativne i održive opcije. Ovim tempom 2035. će biti više plastike nego riba u morima te ako sada ne poduzmemo određene mjere bojim se da će biti kasno", kaže Filip Miketa, direktor Bio-Mija. Dodaje da se oni vesele svakoj novoj direktivi koja je usmjerena zaštiti okoliša i budućnosti je moramo biti svjesni da će plastika, filmovi, pakiranja i vrećice uvijek postojati, samo je pitanje porijekla te plastike te njezine sanacije.

 

(l:poslovni.hr)