Trgovačka društva i drugi obveznici poreza na dobit obvezni su do kraja travnja Poreznoj upravi predati prijavu poreza na dobit za 2017. Prijava se dostavlja na propisanom obrascu PD, uz koji treba priložiti različite priloge kojima se dopunjuju i objašnjavaju određene pozicije prihoda, rashoda i iskorištenih poreznih olakšica. Na utvrđenu poreznu osnovicu treba izračunati godišnju poreznu obvezu prema stopi od 12 ili 18 posto, ovisno o ostvarenom prihodu. Ako je prihod u 2017. bio iznad 3 milijuna kuna, porez na dobit treba platiti prema stopi od 18 posto, a ako je bio do toga iznosa, prema stopi od 12 posto.

Godišnja porezna obveza utvrđuje se u PD obrascu, a poduzetnik plaća razliku između tijekom 2017. i u prvim mjesecima 2018. plaćenih predujmova i iskazane godišnje obveze. Ako je predujmovima plaćeno manje od godišnje obveze, treba platiti razliku. Razliku treba platiti odmah, na dan predaje PD obrasca. Dospijeće razlike godišnjeg poreza na dobit može biti poticaj da se predaja PD obrasca prolongira do krajnjeg propisanog roka. Iako je poduzetnik obavio sva knjiženja, sastavio propisane financijske izvještaje i utvrdio poslovni rezultat, možda će dostavljanje PD obrasca odgoditi za posljednje dane travnja, kako bi što kasnije platio razliku godišnjeg poreza za 2017.

Obrnuto, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je utvrđena porezna obveza za 2017., poreznom obvezniku u interesu je što prije dostaviti godišnju prijavu poreza na dobit. Nakon predaje godišnje prijave automatski mu se smanjuju mjesečni predujmovi za iduće razdoblje. Uz to, na datum predaje PD obrasca porezno tijelo u svojim će evidencijama zabilježiti preplatu poreza na dobit, a porezni obveznik može preplaćenu svotu namijeniti kao akontaciju mjesečnih predujmova za sljedeće porezno razdoblje, preusmjeriti za plaćanje nekih drugih poreznih obveza ili zatražiti povrat preplaćenog poreza na dobit.

Predujmovi poreza na dobit za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se tako da se godišnja porezna obveza iskazana na obrascu PD podijeli s brojem mjeseci poslovanja u prethodnoj poreznoj godini. Poduzetnik koji je poslovao cijele godine, godišnji porez dijeli s brojem 12. Oni koji su osnovani tijekom 2017. ili im je iz nekog drugog razloga porezno razdoblje bilo kraće od kalendarske godine, porez utvrđen prema PD obrascu dijele s brojem mjeseci poslovanja. Ako se tijekom 2018. javi potreba smanjivanja mjesečnih predujmova poreza (npr. ako se opseg poslovanja znatno smanji), porezni obveznik može od Porezne uprave zatražiti smanjenje predujmova poreza. Dakako, Porezna uprava zatražit će podatke o ostvarenim prihodima i rashodima u dijelu 2018., na temelju kojih će procijeniti ima li osnova za smanjenje svota mjesečnih predujmova poreza na dobit.

U sličnom su poreznom položaju obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost. Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji poreznu obvezu utvrđuju na temelju Knjige primitaka i izdataka obvezni su do 28. veljače 2018. predati godišnju prijavu poreza na dohodak za 2017. Na dan predaje godišnje porezne prijave dospijeva im eventualna razlika poreza na dohodak. Ako ne plate, od datuma predaje DOH obrasca teku zatezne kamate. To je jedan od razloga zbog kojega oni koji imaju obvezu plaćanja razlike poreza čekaju posljednje dane prije isteka zakonskog roka. Preplaćeni porez na dohodak fizička osoba može namijeniti za plaćanje predujmova poreza na dohodak za sljedeću kalendarsku godinu ili za plaćanje drugih nepodmirenih poreznih obveza. Ako želi ostvariti povrat preplaćenog poreza, to mora pisano zatražiti.

I obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti sami izračunavaju mjesečne predujmove poreza koje su dužni plaćati svakog mjeseca nakon predaje porezne prijave za prethodnu godinu. Taj je izračun vrlo jednostavan. Ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti treba podijeli s brojem mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti i na iznos mjesečnog dohotka primijeniti prosječnu poreznu stopu. Dobiveni iznos mjesečni je predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za sljedeću godinu. Ako je porezni obveznik osim dohotka od samostalne djelatnosti ostvario dohodak i iz drugih izvora (plaća, mirovina, drugi dohodak), najprije se izračuna udio dohotka od samostalne djelatnosti u ukupnom godišnjem dohotku, pa na taj iznos primijeni prosječna porezna stopa i dobivena svota poreza podijeli s brojem mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti.

 

(I:lider.media)