Riječ je o situaciji u kojoj izlaze pozitivne vijesti o stanju u globalnom gospodarstvu, kao što su rast američkog BDP-a, povećanje industrijske proizvodnje u Kini, najava dizanja kamatnih stopa od strane Europske centralne banke, neuobičajeno dobri poslovni rezultati velikog broja globalnih korporacija i sl. U takvoj situaciji investitori zaključuju da se rizik pri ulaganju smanjuje i da će cijene dionica nastaviti rasti te da će stopa inflacije i kamatne stope također rasti, kao i potražnja za naftom i sirovinama kao što su bakar, aluminij i željezo.

Zbog toga se odlučuju na ulaganje u investicijske klase koje bi trebale donijeti viši prinos, a to su dionice, dionički indeksi, investicijski fondovi, financijske izvedenice vezane uz naftu i ostale energente i sirovine. Kada je u pitanju Forex valutno tržište, u opisanoj situaciji raste tečaj australskog, novozelandskog i kanadskog dolara, jer te zemlje izvoze dosta sirovina u velika gospodarstva, ali jačaju i euro i britanska funta. Euro spada pod „risk on" valute, jer u dobrim ekonomskim vremenima pada rizik od političkih nestabilnosti u EU, a raste vjerojatnost velikog izvoza njemačkih, francuskih i talijanskih automobila u ostatak svijeta kao i vjerojatnost dobre turističke sezone zbog veće kupovne moći potrošača. Funta jača zbog snažnog britanskog financijskog sektora. Ukratko, pozitivno poslovno okruženje na globalnoj razini = više ulaganja, a budući da je London svjetsko financijsko središte, više novca se slijeva u Britaniju i britansku funtu.

Budući da rizik pri ulaganju pada (ili barem većina sudionika na tržištu smatra tako), smanjuje se interes za posjedovanjem sigurnih instrumenata kao što su obveznice i zlato. Kada je u pitanju Forex, najčešće dolazi do pada tečaja američkog dolara, japanskog jena i švicarskog franka.

Kada je u pitanju Forex, dolazi do jačanja valuta koje su percipirane sigurnim, a to su ponajviše američki dolar, švicarski franak i japanski jen. Dolar se smatra sigurnim zbog ekonomske, vojne i političke moći SAD-a, švicarski franak zbog stabilnosti financijskog sustava, a japanski jen zbog izvozno orijentirane ekonomije i vraćanja domaćeg kapitala u Japan u nesigurnim vremenima. Budući da pri objavi loših vijesti raste rizik od recesije, a u recesijama postoji mogućnost bankrota banaka, dio investitora se odlučuje za kupnju zlata, jer tu investiciju smatraju najsigurnijim ulaganjem. Zbog toga cijena zlata gotovo pa redovito raste kada je tržište u "Risk off" fazi.

Risk on situacija: Raste cijena/vrijednost dionica, indeksa, nafte i valuta kao što su euro, funta, australski, kanadski i novozelandski dolar, a pada cijena zlata i tečaj američkog dolara, franka i japanskog jena.

Risk off situacija: Pada cijena dionica, indeksa, nafte i valuta kao što su euro, funta, australski, kanadski i novozelandski dolar, a raste cijena zlata i tečaj američkog dolara, franka i japanskog jena.

 

(l:poslovni.hr)